Novosti

Postavljene nadzorne kamere u Pakracu i Lipiku

Dvije nadzorne kamere postavljene su danas na središnjim križanjima i ulazima u Pakrac i Lipik što je bila inicijativa Vijeća za prevenciju gradova Pakraca i Lipika odnosno Policijske postaje Pakrac, a vrijednost jedne kamere je oko 20.000 kuna s opremom čije troškove postavljanja snose gradovi Pakrac i Lipik.

Kako nam je rekao Mario Pjerabon, načelnik Policijske postaje Pakrac, kamere se postavljaju isključivo radi prevencije prekršaja u prometu i pomoći u otkrivanju počinitelja kaznenih djela, posebno koji u noćnim satima najčešće čine provale u prodavaonice i kioske. Kako je dodao, iskustva u drugim gradovima pokazuju kako se pomoću nadzornih kamera postavljenih na frekventnim mjestima učestalost kriminalnih radnji i kaznenih djela smanjila za 20 do 30 posto rekavši da je na našem području prisutan porast prijevara starijih osoba čiji počinitelji najčešće dolaze iz drugih gradova.

Pristup snimkama imat će samo policijski službenici i nadležni djelatnici gradova Pakraca i Lipika.

Novosti

Pakračkim programima više od 900.000 kuna iz Ministarstva kulture

Pakračke kulturne institucije, Grad Pakrac, župa UBDM te pakračka eparhija kandidirali su na natječajima Ministarstva kulture programe za čije će provođenje dobiti ukupno 934.000 kuna.

Grad Pakrac u sklopu programa arheološke baštine dobio je 40.000 kuna za nastavak istraživanja Starog grada na temelju prošlogodišnjih prvih georadarskih snimaka na prostoru između zgrade općine i policijske stanice gdje se ustanovio potencijalni srednjovjekovni lokalitet pakračke utvrde. Muzej grada Pakraca za svoju djelatnost dobio je 5.000 kuna za obilježavanje Međunarodnog dana muzeja, 7.000 kuna za restauraciju metalnog štednjaka iz Kulturno – povijesne zbirke, 10.000 kuna za informatizaciju te 20.000 kuna u partnerstvu s Gradskom knjižnicom Pakrac za nastavak digitalizacije zavičajne zbirke. Za investicijski program opremanja pakračkom muzeju odobren je i iznos 50.000 kuna kojim bi, kako nam je rekla Tea Lokner, v.d. ravnateljice, nabavili potrebnu opremu za prostor čuvaonice.

U sklopu programa zaštite i očuvanja nepokretnih kulturnih dobara nastavljaju se radovi i na obnovi Episkopskog dvora gdje je iz Ministarstva i ove godine osigurano 200.000 kuna te 150.000 kuna za crkvu sv. Trojice dok je 100.000 kuna odobreno za Spahijski podrum odnosno ugradnju drvene stolarije. Pakračka župa Uznesenja Blažene Djevice Marije dobila je 80.000 kuna za restauraciju bočnih oltara sv. Josipa i sv. Antuna Padovanskog iz 1768. godine te 160.000 kuna za završetak restauracije pakračkih orgulja u sklopu programa zaštite na pokretnim kulturnim dobrima.

Monika Lucić Fider,  ravnateljica pakračke gradske knjižnice, zadovoljna je odobrenim sredstvima jer su za nabavu knjižne građe dobili 65.000 kuna, 10.000 kuna za informatizaciju, a 20.000 kuna bit će utrošeno na nabavku polica, vitrina i knjižničnog namještaja.

I u KUD-u „Seljačka sloga“ iz Prekopakre  imaju razloga za zadovoljstvo jer im je iz Ministarstva odobreno 7.000 kuna za nabavu tambure samice i popravak tamburaških instrumenata, 6.000 kuna za organizaciju smotre folklora “Pakračko ljeto” te 4.000 kuna za nabavu dječjih zavičajnih nošnji, a Osnovnoj glazbenoj školi odobrena su i već održana tri koncerta koje plaćanjem honorara i putnih troškova umjetnicima sufinancira Ministarstvo kulture.

Novosti

Otvoreni sat povijesti za građane: Vrijednosti pakračke povijesti i baštine

Od kada je postojala kovnica novca u Pakracu, kakav je bio njezin značaj, koje su legende o banovcima povijesna činjenica do osnovnih obilježja crkve sv. Pantelejmona kod Tornja kao najvrjednijeg spomenika kulturne baštine govorili su sinoć Branko Križan i Stjepan Benković, profesori povijesti i članovi Povijesnog društva Pakrac – Lipik, na otvorenom satu povijesti za građane u Muzeju grada Pakraca u sklopu obilježavanja Međunarodnog dana muzeja.

Iako kovnica novca datira iz 1256. godine, a srednjovjekovna isprava nastala u mađarskom gradu Ostrogonu to i dokazuje, smatra se da je ona djelovala i ranije, rekao je profesor Križan. Jedan od osnovnih razloga između autonomnog hrvatskog novca i novca kovanog u Ugarskoj je u kvaliteti hrvatskog novca u cijelom razdoblju kovanja, razlika je bila u veličini i težini kovanice te u čistoći srebra. Najljepši i najcjenjeniji bio je upravo slavonski banovac ubrzo prihvaćen kao platežno sredstvo i izvan područja kojem je bio namijenjen. Tako slavonske banovce su pronalazili, osim Hrvatske i Bosne i Hercegovine, u Rumunjskoj, Srbiji, Mađarskoj i Sloveniji. Križan je u predavanju opisao i simboliku ove cijenjene pakračke monete naglasivši kako niti danas nismo svjesni koja je povlastica bila imati kovnicu novca jer je u to vrijeme ona bila neka vrsta ministarstva financija. Točan razlog premještanja kovnice iz Pakraca u Zagreb se ne zna, Križan pretpostavlja da je ona premještena jer je u Zagrebu bilo sjedište biskupije, no arheološka istraživanja kojih do danas nije bilo na području Pakraca zasigurno bi dali odgovore na mnoga pitanja.

O specifičnosti crkve sv. Pantelejmona kod Tornja govorio je profesor Stjepan Benković naglasivši kako je ona dragulj srednjovjekovne arhitekture na cijelom europskom kulturnom prostoru. Dvije najveće vrijednosti ove građevine su trolisni tlocrt i svod koju nema niti jedna crkva na području Hrvatske i prostoru cijele srednje Europe. Geometrijski oblik crkve je potpuno savršenstvo i onaj koji je gradio crkvu je izuzetno poznavao matematiku i renesansno graditeljstvo, istaknuo je Benković.

Pretpostavlja se da je ona nastala u 15. stoljeću kao katolička zavjetna kapela sv. Trojstva na prostru koji je tada pripadao bogatoj mađarskoj plemićkoj obitelji Tetenji. U razdoblju nakon oslobađanja od Turaka crkva je napuštena i u ruševnom stanju, a iz popisa stanovništva iz 1698. godine prvi put se spominje Toranj kao pravoslavno selo. 1797. godine dolazi u posjed Pravoslavne crkve koja ju i obnavlja te dobiva patronu sv. Pantelejmon i koristi ju za bogoslužje sve do 1931. godine. 1962. godine crkva je rješenjem Konzervatorskog zavoda dobila svojstvo spomenika kulture,  1976. ulazi u program kulturnog razvitka Hrvatske, a 1990. je krenula obnova koju je prekinuo Domovinski rat. Obnova se nastavila 1993. godine te nakon toga više nitko ne vodi brigu o ovoj vrijednoj građevini sve do 2009. godine kada je Povijesno društvo Pakrac – Lipik počelo uređivati okoliš ove crkve.

Profesori Križan i Benković istaknuli su kako je povijest Pakraca i okolice još uvijek neistražena, a slučajnim pronalascima dokazuju se bogatstvo i vrijednost pakračke povijesti te kako bi sustavna arheološka istraživanja zasigurno pokazala još i više. Dodali su kako je na nama da takve dragulje naše povijesti i sačuvamo.

Novosti

Dječji vrtić “Maslačak”: Od 9. svibnja počinju upisi u vrtić

Upisi djece u pakrački dječji vrtić počinju od 9. svibnja i traju do 31. svibnja, a zahtjeve za upis roditelji mogu predati svakog radnog dana od 7 do 15 sati u pakračkom matičnom vrtiću.

Roditelji mogu djecu upisati u program jaslica i u jutarnji cjelodnevni te skraćeni vrtićki program, a osim zahtjeva za upis i izjave o kućanstvu i prihodima, roditelji su obvezni predati odgajateljici prvog dana korištenja programa i potvrdu o obavljenom liječničkom pregledu.

Sve informacije roditelji mogu dobiti na telefon 034/313-416 svakog radnog dana od 7 do 15 sati, a svu dokumentaciju treba dostaviti poštom ili osobno u matični vrtić “Maslačak” na adresi  Matice hrvatske 13/b, 34550 Pakrac.

Svu dokumentaciju o upisu građani mogu preuzeti i na našem portalu kao i na web stranici vrtića www.djecji-vrtic-maslacak.com.

ZAHTJEV ZA UPIS VRTIĆ, JASLICE-2016.

IZJAVA-KUĆANSTVU, PRIHODA – 2016.